PODELI

PODGORICA – Ad-hoc inicijative mogu donijeti kratkoročnu korist, ali je za vidljive i trajnije rezultate potreban sveobuhvatan pristup i aktivniji angažman države, koja bi trebalo da prepozna dobrobiti koje startapi mogu sa sobom donijeti na duže staze, kazala je u razgovoru za naš portal Irena Jokić menadžerka projekta u Kancelariji UNDP u Crnoj Gori.

Povod za razgovor je priručnik “Kako pokrenuti startap iz Crne Gore” autora Dražena Žujovića čije je objavljivanje realizovao UNDP, a takođe i činjenica da je taj ogranak Ujednjenih nacija jedini osim startap zajednice prepoznao termin startap u pravom smislu te riječi. Sa gospođom Jokić smo razgovarali o stanju startap industrije u Crnoj Gori, mogućim pravcima razvoja, programima podrške, značaju uključivanja državnih institucija i drugim zanimljivim temama.

ST: UNDP je prva institucija u Crnoj Gori, osim startap zajednice, koja je prepoznala termin “startap” u pravom smislu te riječi. Sa druge strane, državne institucije i dalje riječ “startap” koriste za sve početničke biznise. Da li je premošćavanje tog jaza jedan od prvih koraka ka jačanju startap industrije?

JOKIĆ: Terminološka konfuzija, koju ste pomenuli, na prvi pogled može djelovati beznačajno, ali takvo izjednačavanje pojma startapa sa klasičnim biznisom zapravo dovodi do neprepoznavanja bitnih razlika između ta dva pojma. Razlike se prevashodno odnose na način pokretanja, vođenja, rasta i širenja poslovanja, za koje je u slučaju startapa ključno nuđenje inovativnih rješenja i korišćenje novih tehnologija. Razgraničavanje ova dva pojma bi bilo od pomoći u dobijanju podrške od adekvatnih institucija. U ovom trenutku u Crnoj Gori je to itekako potrebno, imajući u vidu kreativni potencijal koji je, u to sam sigurna, u stanju da proizvede startap ideje čija bi realizacija bila moguća i na tržištu mnogo širem od crnogorskog. Ovdje je značajno pomenuti da je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) ove godine priveo kraju dvogodišnji projekat “Uprava po mjeri građana i biznisa”, koji smo sprovodili u saradnji sa Ministarstvom finansija, uz finansijsku podršku Ambasade Velike Britanije u Podgorici. Kroz ovaj projekat, sproveli smo kampanju „Bez barijera! Da posao ne stoji“, tokom koje su građani i preduzetnici prijavili niz barijera u poslovanju, naročito po pitanju pretjerane regulacije, komplikovanih i dugotrajnih administrativnih procedura, što svakako utiče i na startape. U UNDP-u je još tada ponikla ideja za potrebom unapređenja kvaliteta, efikasnosti i dostupnosti javnih usluga i stvaranja boljeg i stimulativnijeg poslovnog ambijenta, kako za klasične tako i za inovativne tehnološke biznise visokog dometa, kakvi su startapi. Shvatili smo da je prije svega ostalog, javnosti potrebno približiti pojam „startap“ i upoznati ih sa osnovnim karakteristikama ovog, za Crnu Goru, novog koncepta. Upravo tako je i nastao vodič „Kako pokrenuti startap iz Crne Gore“, koji je autorsko djelo Dražena Žujovića, objavljeno uz podršku Kancelarije UNDP u Crnoj Gori.

ST: Izdavanjem priručnika “Kako pokrenuti startap iz Crne Gore” UNDP je napravio pozitivni presedan predstavljajući prvo štivo te vrste u državi. Na koji način će priručnik biti predstavljen i distribuiran mladim timovima i pojedincima zainteresovanim za svijet startapa?

JOKIĆ: Svijet startapa otvoren je za sve pojedince koji razmišljaju na inovativan način i spremni su da se aktivno zalažu za realizaciju svojih kreativnih ideja,  a startap zajednica ne poznaje ni starosne granice. Priručnik koji smo kreirali sadrži potrebne smjernice i uputstva za početnike i one koji imaju iskustva u ovoj oblasti. Istovremeno, to je i ohrabrujuće štivo za sve one koji startape doživljavaju kao suviše rizičan poduhvat, da se ne ustežu da na ovaj način iskažu svoj kreativni potencijal, ali i da imaju u vidu da moraju uložiti značajne napore i biti spremni da se suoče sa poteškoćama, jer je konkurencija velika i uspjeh nije zagarantovan. Ipak, čak kad naiđemo na prepreke, uvijek se treba sjetiti da su Facebook i Instagram nekada bili startapi i da vjerovatno niko nije ni sanjao da će njihovi osnivači danas biti među najuspješnijim i najbogatijim ljudima na planeti. Ovom inspirišućom porukom, započeli smo promociju i distribuciju priručnika na Univerzitetu Crne Gore, u saradnji sa Rektoratom i Ministarstvom nauke Crne Gore. Ovaj inicijalni događaj je okupio studente, članove startap zajednice i zainteresovane građane, a namjera nam je bila da priručnik predstavimo kao edukativno štivo u okviru krovne obrazovne institucije u državi. Tokom promocije smo podijelili značajan broj priručnika, a ko god je zainteresovan može preuzeti brošuru u elektronskom formatu sa našeg vebsajta: http://www.me.undp.org/ ili ukoliko poželite odštampani primjerak obratite nam se putem telefona: 020 447 400. Nakon pomenute promocije, dobili smo poziv da sličan događaj organizujemo u Tehnopolisu u Nikšiću, a plan nam je da posjetimo ostale Univerzitete, kao i druge opštine u sjevernom i južnom regionu države. Cilj nam je da priručnik predstavimo što je moguće brojnijoj publici, gdje god postoji dovoljno interesovanja za tako nešto.

ST: Jedna od agencija Ujedinjenih nacija, UNICEF, je u 2010. godini pokrenula ambicioznu mrežu laboratorija za inovacije (Innovation Labs), prepoznajući da je za najbolju primjenu inovativnih rješenja potrebno duboko razumijevanje svih slojeva društva. UPSHIFT je jedan od programa koji realizuje Laboratorija inovacija za mlade, pod nazivom “Kreaktivator” (amalgam riječi „kreativnost“ i „aktivacija“).  Koliko je važno da djeca i mladi stiču naviku kreativnog razmišljanja, ne samo za startape, već za ukupni razvoj države?

JOKIĆ: “Kreaktivator” je dio šireg Programa Ujedinjenih nacija za osnaživanje mladih, pod nazivom “Kreaktivacija”, koji ima za cilj da doprinese kreiranju okruženja koje će osnažiti i motivisati mlade ljude da koriste postojeće i stvaraju nove prilike kako za lični, tako i za rast i razvoj društva. UPSHIFT je program namijenjem adolescentima od 13 do 19 godina. Mladići i djevojke tokom tri dana koliko traje radionica stiču vještine za analiziranje problema, kreativno rješavanje problema, upravljanje projektima, prezentovanje, i sl. Nakon trodnevne radionice, po 5 timova dobijaju mentorsku i finansijsku podršku da sprovedu svoja rješenja za probleme u zajednici koje su uočili. Gotovo da ne mogu dovoljno naglasiti značaj sticanja i, kasnije, ohrabrivanja kreativnog razmišljanja mladih za razvoj države u svim oblastima. Jasno je da je neophodno izvršiti sveobuhvatne reforme obrazovanja i napustiti ustaljene obrasce, koji se zasnivaju na pukoj reprodukciji gradiva, a na našim su prostorima još uvijek čvrsto utemeljeni. Visoko razvijene zemlje, poput Finske koja je poznata po jednom od najboljih obrazovnih sistema u svijetu, već odavno idu u korak sa digitalizacijom i savremenim tehnologijama i napuštaju staromodne metode edukacije, pa čak i sistem učenja po predmetima. Rana životna dob je vrijeme kada se usvajaju određeni obrasci razmišljanja i ponašanja, koje je kasnije teško promijeniti ili sasvim napustiti. Ako djecu u najranijem uzrastu naučimo da, umjesto reprodukovanja gradiva, “misle van kutije”, napravićemo prvi korak ka stvaranju generacija čiji san neće biti “sigurno” zaposlenje sa šablonizovanim poslovnim dužnostima i redovnom platom, već “freelance” rad ili pokretanje sopstvenog biznisa, koji sa sobom neminovno nose rizik, ali i višestruku nagradu za uloženi trud i ogromno zadovoljstvo sobom nakon ostvarenog uspjeha.

ST: Na koje sve programe i aktivnosti startapi i pojedinci iz Crne Gore mogu računati kada je riječ o UNDP-u, odnosno šta je to što trenutno sprovodite, a šta pripremate u narednom periodu?

JOKIĆ: Kada je riječ o startapima, trenutno smo fokusirani na promociju i distribuciju priručnika, kako sam već pomenula, jer smo svjesni činjenice da treba uložiti značajne napore u podizanje svijesti o potencijalu ovog koncepta. Takođe mislimo da ova oblast mora biti bolje uređena i da joj nedostaje strateško usmjerenje, koordinacija i saradnja svih uključenih aktera. Ad-hoc inicijative mogu donijeti kratkoročnu korist, ali je za vidljive i trajnije rezultate potreban sveobuhvatan pristup i aktivniji angažman države, koja bi trebalo da prepozna dobrobiti koje startapi mogu sa sobom donijeti na duže staze. Iskoristila bih priliku da pomenem da UNDP aktivno promoviše i još neke, manje poznate, inovativne instrumente kroz svoj rad. Tako nastojimo da kroz primjenu koncepta obveznica za društvenu dobrobit – “Social Impact Bond – SIB” (vrsta ugovornog odnosa između Vlade i privatnog sektora) udružimo snagu privatnog sektora i države kako bi se obezbijedila sredstava za sprovođenje mjera u cilju unapređenja bezbjednosti saobraćaja, što je Crnoj Gori prijeko potrebno. Ovaj koncept se već uveliko primjenjuje u razvijenim državama Evrope, na čelu sa Ujedinjenim Kraljevstvom i skandinavskim zemljama, koje su uspostavile inovativne fondove za podršku startapima, “SIB”, “crowdfunding” i sličnim inovativnim inicijativama. Sve ovo govori u prilog značaju koji se pridaje inovacijama u savremenom svijetu, te prateći savremene trendove, i Kancelarija UNDP u Crnoj Gori nastoji da isto promoviše kroz sve programe svog djelovanja.

ST: Startap timovi iz naše zemlje koji su uprkos nepostojanju bilo kakve nacionalne infrastrukture i pomoći države uspjeli da se izbore za mjesto na globalnom tržištu sada su u Sofiji, Varšavi, Beču, Talinu i drugim prestonicama Evrope. Realno to više nisu crnogorski već inostrani startapi. Šta bi trebalo uraditi da se ova negativna praksa prekine?

JOKIĆ: Ovo je nepovoljna činjenica koja nas svakako ne raduje, ali istovremeno svjedoči o upornosti našh startap timova. Zamislite samo koliko bi “raširili krila” da je situacija drugačija. Upravo ovo je jedna od tema našeg priručnika, koji daje preporuke kreatorima politika kako da se postojeća situacija poboljša. Preporuke se, između ostalog, odnose na pojednostavljivanje relevantnih pravnih procedura, uvođenje poreskih olakšica u prvim godinama rada, unapređenje elektronskog poslovanja, korišćenje svih velikih servisa za onlajn plaćanje i slično. Ne treba zaboraviti prekvalifikaciju i osposobljavanje kadra neophodnog u eri digitalizacije, kao i nezaobilazne startap investitore, ali je ispunjavanje prethodno pomenutih preporuka svakako osnovni preduslov za njihovu spremnost da ulažu u startape.

ST: Da li UNDP ima mehanizme i volju da u saradnji sa startap zajednicom utiče na državne organe kako bi prepoznali stvarni značaj i potencijal startap industrije za ukupan razvoj ekonomije?

JOKIĆ: Naš dosadašnji angažman je pokazatelj volje i spremnosti da, u granicama svojih mogućnosti, podržimo startap zajednicu u Crnoj Gori. Kreiranjem, promocijom i distribucijom priručnika, sa preporukama za unaprjeđenje postojeće situacije, pokušali smo da utičemo na donosioce odluka da prepoznaju stvarni značaj i potencijal startap industrije za ukupan razvoj ekonomije. Ipak, država je ta koja mora stvoriti adekvatan normativni okvir, odrediti nadležne institucije i obavezati ih na međusobnu saradnju kako bi došlo do sistemskih promjena. Reformi koje treba sprovesti je mnogo, a vremena malo. Startapi su već uveliko zaživjeli u svijetu i postoje zagovornici teorije da njihovo vrijeme polako ističe. Mada ne želim da vjerujem u to, činjenica je da moramo razmišljati u realnim okvirima, prihvatiti promjene koje se dešavaju velikom brzinom i djelovati brzo i efikasno. Samo na taj način možemo biti pobjednici, a ne žrtve u eri globalizacije i digitalizacije.